Osteoartritis - uzroci, simptomi, liječenje i prevencija

5. veljače 2019.
Katarina, prvostupnik fizioterapije, prodajni savjetnik

Što je osteoartritis (OA)

Osteoartritis (poznat još kao osteoartroza ili artroza) predstavlja kroničnu, progresivnu degenerativnu bolest zglobova. Osnovni uzrok je propadanje zglobne hrskavice. Nakon kardiovaskularnih bolesti osteoartritis je drugi najčešći uzrok kronične onesposobljenosti. Iako je artritis uglavnom bolest odraslih, mogu oboljeti i djeca.

Uzroci osteoartritisa

OA možemo podijeliti na primarni i sekundarni oblik.

U nastanku osteoartritisa sudjeluje više čimbenika rizika, a to su uglavnom kombinacija životnih navika i aktivnosti, nasljeđe, hormonalni faktori, trauma, te djelovanje određenih enzima i kemijskih spojeva. Najčešće pogađa ljude srednje i starije dobi, a žene su češće pogođene nego muškarci.

  • Primarni oblik je onaj koji ne možemo povezati sa izvanjskim rizičnim čimbenikom, izuzev u rijetkim slučajevima kod kojih postoji obiteljski oblik (Heberdenovi i Bouchardovi čvorići na malim zglobovima prstiju šaka).
  • Sekundarni oblici nastaju zbog poznatih čimbenika djelovanja na zglob kao što su debljina, ponavljana pretjerana opterećenja zgloba, prethodne traume, stanja nakon upale zgloba (poput uričnog artritisa ili infekcije), neuropatski poremećaji  (dijabetes) I poremećaji krvotoka (npr. avaskularna nekroza ili Pagetova bolest).

Kako nastaje OA

OA nastaje zbog degeneracije tj. propadanja i trošenja zglobne hrskavice. Cijeli proces je spor, a bolest se razvija postepeno kroz dugi niz godina.

Najčešće je to zbog mehaničkog trošenja zgloba tijekom uporabe. Ozljede šake (prijelomi, iščašenja, udarci) mogu uzrokovati oštećenja zglobne hrskavice, te mijenjaju način na koji šaka funkcionira prilikom pokreta. Navedene promjene, kroz više godina, stvaraju dodatno opterećenje na zglobnu hrskavicu. Ona se zbog toga sve više i brže troši, te postepeno propada. Jednom kada je oštećena, zglobna hrskavica se više ne može obnoviti. Kada zglobna hrskavica propadne, kosti ostaju bez zaštite te se taru jedna o drugu prilikom pokretanja. Trenje kostiju postepeno deformira i oštećuje njihove krajeve. Posljedica je stvaranje osteofita (koštanih izraslina) na rubovima kostiju. Osteofiti uzrokuju pojavu boli i ograničavaju pokrete u zglobu. Osim toga, zbog sužavanja zglobnog prostora razvijaju se promjene na okolnim mekim tkivima. Zglobna čahura (ovojnica zgloba) s jedne strane postaje razlabavljena, a s druge strane zadebljana što remeti opseg pokreta zgloba. Slične promjene dešavaju se na okolnim ligamentima, pa oni gube svoju statičku funkciju održavanja zglobnih tijela u normalnom položaju. Nastaje i poremećaj okolnog mišićnog tkiva, slabost jednih i skraćivanje drugih skupina mišića. Ispadom funkcije mišića pojačava se trenje pri kretnjama zgloba.

Simptomi OS šake

Osteoartritis šaka obično zahvaća bazu palca i zglobove na krajevima prstiju. Bolest se razvija polako, simptomi napreduju od slabijih prema jačima. Prvi simptomi uključuju pojavu boli i ukočenosti. U početku, bol se javlja samo prilikom aktivnosti. Bol se smiruje za vrijeme provedbe aktivnosti, ali nakon odmora od nekoliko minuta postaje još izraženija. Kasnije je prisutna cijelo vrijeme. Bol i ukočenost su često prisutne u noći i ujutro. Šaka često otiče. Zbog pojave osteofita, dolazi do ograničenosti pokreta, te do pojave krepitacija (zvukova „škljocanja“ ili „preskakivanja). Posljedica je otežano obavljanje svakodnevnih aktivnosti, šaka je ukočena, dok su određeni pokreti izrazito bolni.

Liječenje i prevencija

Bolest je, nažalost, neizlječiva. Može se utjecati na smanjenje njezine progresije, kao i na ublažavanje simptoma. Liječenje je kompleksno. Sastoji se od tri osnovna principa: samopomoći i edukacije, nefarmakološkog liječenja (fizioterapijski postupci), te farmakološkog i kirurškog načina liječenja.  Optimalno je kada se kombiniraju neinvazivni/neagresivni postupci. Promjena životnih navika je svakako najvažniji prvi korak, nakon čega slijedi samokontrola, te kontroliranje boli.

Cilj je što ranije smanjiti simptome, povratiti i održati maksimalnu funkcionalnost zgloba i okolnih mekih tkiva. Vježbe pomažu pri smanjenju boli, povećanju opseg pokreta, povećanju jakost i izdržljivost, te smanjenju ukočenost zgloba. Primjenjuju se vježbe istezanja i vježbe jakosti.

U svrhu zaštite zgloba liječnik može propisati različite vrste ortopedskih pomagala poput ortoza za ručni zglob i šaku. Uloga ortoza je podržavati zglob u ispravnom položaju pri čemu se umanjuje pritisak na zglob i rasterećuje okolna muskulatura.

Ukoliko bol nije umanjena prethodno navedenim postupcima, ona se pokušava smanjiti uzimanjem brzodjelujućih analgetika. Vrlo učinkovitima pokazali su se lokalni pripravci u obliku masti, krema i gelova koji su primjenjuju na oboljeli dio (zglob, mišiće) dva do tri puta dnevno, kontinuirano kroz određeno vrijeme. Također kao lokalna terapija kod jakih bolova/upala mogu se davati injekcije/blokade (kortikosteroidi sami ili u kombinaciji sa drugim pripravcima).

Zaključno možemo reći da je za odgađanje ove bolesti najbitnije prevencija koja se sastoji u poštivanju ergonomije, redovitoj svakodnevnoj tjelesnoj aktivnosti, održavanju primjerene tjelesne težine i (kada je to moguće) izbjegavanju rizičnih čimbenika.

Ortoze i steznike za šake pogledajte ovdje.

Loptice i ostala pomagala za vježbu šake i prstiju pogledajte ovdje.

Kreme za ruke pogledajte ovdje.

Pitajte naš stručni tim za savjet ili preporuku:

  • E-mail: info@omc.hr
  • Grižanska 6, ZAGREB.
  • Telefon: 01/2911 366.